Da li znate šta ceo svet danas obeležava

Like Don't move Unlike
 
15

Danas je Svetski dan Socijalne Pravde. Usvojen od strane Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija novembra 2007. godine, prvi put je obeležen 20. februara 2009. godine.

Otuda smatram da je ovo fina prilika da se celokupno društvo podseti, a onima koji to do sada nisu  pomogne da osveste, koje su nejednakosti urođene a koje društveno pripisane.

Socijalna pravda se odnosi na raspodelu prava i obaveza cekolupnog društva. Odnosi se na pitanja kao što su regulisanje plata i profita, zaštita prava pojedinca, zdravstvena usluga, socijalna davanja, mogućnosti za sticanje obrazovanja i veština…

Međutim, socijalna pravda obuhvata i one teže uhvatljive, apstraktne pojmove poput ugleda i dostojanstva.

Dozvolite da vas danas podsetim ili upoznam, zašto da ne, sa jednim važnim pojmom – meritokratijom.

Meritokratski princip doslovno znači vladavina zaslužnih i predstavlja jedno od načela socijalne pravde.

Društveni položaj svakog pojedinca je određen isključivo na osnovu njegovih individualnih zasluga i rezultata a potpuno nezavisno od pripisanih kriterijuma kao što su pol, godine, rasa, nacionalnost, religija, kultura, invaliditet ili pak nasleđeno bogatstvo.

Meritokratija je ideja prema kojoj svako može uspeti u životu u onoj meri u kojoj je sposoban i spram truda koji ulaže.

U središtu diskusije o meritokratiji se nalazi obrazovanje kao najvažniji faktor za selekciju najkompetentnijih stručnjaka koji treba da se pojave na tržištu rada i kasnije važnim funkcijama u društvu. Osim što bi bio pravedan prema građanima, bio bi u interesu države kako bi pravilno razvijala ljudske resurse i očuvala takmičarsku snagu svoje privrede.

 

Pitanje prave mere društvene jednakosti je veoma osetljivo i oko njega nije pronađen apsolutni dogovor.

Međutim, brojna sociološka istraživanja su našla vezu između nedostatka inicijative i niske produktivnosti sa jedne i malih razlika u platama onih koji imaju više znanja i sposobnosti u odnosu na one koji imaju manje i koji ulažu manje truda u ono što rade sa druge strane.

Dakle, prava mera nejednakosti bi bila ona koja stimuliše da više radimo, da se više potrudimo, ponudimo bogatiju biografiju i ujedno smanjuje verovatnoću društvenih sukoba.

Koncept jednakih šansi podrazumeva da je otvorena jednaka šansa za sve članove društva da žive kvalitetnim životom. To znači da društvo nudi svim svojim članovima isti pristup resursima potrebnim da se ostvari napredak u socijalnoj piramidi.

Otvorena mogućnost promene društvenog položaja predstavlja suštinu jednakosti u šansama!

Za sve odnose u jednom društvu je veoma važno preovlađujuće mišljenje o tome koliko su njegovi članovi jednaki.

Mogućnost permanentnog obrazovanja i dostojanstvenog rada su najjasniji pokazatelji nivoa blagostanja i pravde u društvu.

Društvena nejednakost se uspostavlja i održava zahvaljujući većinskom uverenju da je to ok ili da nismo dovoljno sposobni da iskoračimo ka zadovoljavajućem modelu. Poznato je da uverenje kreira jer zavisno od njega, donosimo odluku da sprovedemo neku akciju ili ostanemo u ustaljenim odnosima a za nas neželjenim.

U duhu Svetskog dana Socijalne Pravde koji je osmišljen sa ciljem da postane društvena praksa poštovanja zakona i morala a ne jedan praznik u nizu, pozivam vas da radite na sebi svakoga dana u cilju da živimo najkvalitetnijim mogućim životom i budemo solidarniji jedni prema drugima.

                                                                                                                         

With VioLove.

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, podelite ga sa svojim prijateljima na društvenim mrežama i upišite vašu i-mail adresu u polje “subscribe” koje možete naći sa desne strane teksta kako biste prvi saznali novosti sa bloga i stekli prednost na sve usluge koje će uslediti. Takođe, ako imate nekih dodatnih pitanja ili savet kako da vam svoj ugao gledanja učinim pristupačnijim, pišite mi i pratite me na facebook -u, twitter -u, pinterest -u ili instagram -u.

 

 

3 comments

  1. Treba nam jos ovakvih tema i tekstova, kada postoji popularna psihologija zasto da ne bude i popularne sociologije!

  2. Добро, социјалне правде за неког има више за неког мање… Тако је било, а вероватно ће и бити. Питање је само како ће се ко ту снаћи.

Leave a Reply to Viola Nešković Cancel Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.