Savremena kultura ljubavi: Zašto želite brak

Like Don't move Unlike
 
16

Tema ljubavi je dobila centralno mesto u zapadnoj civilizaciji tokom procesa sveopšteg buđenja svesti tek u novije vreme. Osim u literaturi, ljubav kakvu poznajemo nije bila predmet svakodnevice običnih ljudi. Partnerska ljubav je tekovina civilizacije.

Dominantno mišljenje u sociologiji i moje lično jeste da rukovođenje interesima uvek ide na štetu ljubavi.

Prema istraživanjima, do pre 150 godina ljudi nisu stupali u brak iz ljubavi nego u ugovoren brak ili brak iz interesa. Istina da je nekad bila manja stopa razvoda… ali i ljubavi. Bile su jasno definisane muška i ženska uloga pa se često šalim da su porodice mogle menjati supružnike među sobom a da ne primete razliku. Bili su naučeni da bi trebalo da održe brak i odgaje decu a šta oni žele i lično zadovoljstvo nisu bili važni.

Oni su naizgled skladno funkcionisali ali zasigurno nisu delili ni delić iskustava koje mi u današnje vreme imamo. Sastanke, rastanke, sve je dragoceno i čini nas autentičnim i neponovljivim bićem kakvo svako od nas jeste.

Ideja ljubavi i braka je usko povezana sa još jednom važnom temom u sociologiji, temom društvene stratifikacije odnosno ljubavne stratifikacije.

Društvena stratifikacija jeste podeljenost društva u slojeve na osnovu materijalne nejednakosti, a društvena pokretljivost jeste promena slojnog položaja pojedinca.

Društvena stratifikacija je jedna od najvažnijih društvenih struktura. Pomoću nje se objašnjava značajan deo socijalnog ponašanja i delovanja. Naime, svi imamo različit stepen obrazovanja, posao i prihode. Naš materijalni status utiče na naše mišljenje i ponašanje.

S obzirom da žene nekad nisu posedovale ekonomska i politička prava, to su kompenzovale uverenjem o važnosti svoje bračne uloge. Jedino što su mogle jeste da brinu o drugima i da budu majke, supruge, ljubavnice. Nije čudo da im je kroz istoriju ideja braka bila tako privlačna jer im je jedina omogućavala društveni status koji im je na druge načine bio uskraćivan.

Žene su vaspitavane i prenosile su svoja znanja i iskustva na naredne generacije, da ne mogu da se oslone na sebe i izbore za sebe u muškom svetu i da je udaja jedino što im garantuje društveno prihvatanje i materijalnu sigurnost. To je u datom trenutku odgovaralo društvenim okolnostima te je imalo svoju svrhu. Majke su činile najbolje što su umele za svoje ćerke u svim vremenima.

Kada su čak i u našem društvu promene postale evidentne, stare navike su se sporije menjale, pa imamo recidiv pri prvoj većoj krizi devedesetih godina u doba ratova i postkomunističke tranzicije.

Tada ulazi u upotrebu termin sponzoruša koji prerasta u stil života. Njime su opisivane devojke koje su se udavale za pripadnike nove skorojevićke elite pri čemu im je glavni motiv bio novac, materijalna sigurnost i lagodan život koji sponzori mogu da im omoguće.

Danas svedočimo jednakosti polova i seksualnoj slobodi koje oblikuju savremenu kulturu ljubavi.

Međutim, naše društvo je još u velikoj meri partijarhalno sa nizom uverenja koja nam više ne služe.

U ovom istorijskom trenutku našeg društva kada su tradicionalni obrasci još živi a emancipacija žena u jeku, brak kao društveno priznata veza imponuje muškom polu.

Modalitet izbora se promenio ali ne postoje formalni mehanizmi koji bi upravljali ljude na osnovu na primer društvenog statusa kao nekad.

Okruženi smo velikim brojem lepih, pametnih i sposobnih ljudi koji nisu preispitali svoja uverenja kojima su naučeni kao devojčice odnosno dečaci, a što im značajno otežava snalaženje na vrlo konkurentnom tržištu ljubavnih susreta.

Žene otpisuju svoju sposobnost da mogu da obezbede sve što im je potrebno a muškarci svoju da neće znati da naprave razliku između ovih žena.

Podjednako su žrtve upravljane najčešće neopravdanim strahovima.

Tako na jednoj strani imamo žene koje hrle u brak radi njega samog, a na drugoj muškarce koji se opiru istom verujući da su dobra partija čak i kad zapravo nisu u stanju da pruže ni emotivnu ni materijalnu stabilnost.

Kombinacija zastarelih unutrašnjih obrazaca i uverenja i slobodnog ljubavnog tržišta su ono što stvara nove oblike emocionalne dominacije muškaraca nad ženama i obrnuto.

I never wanted to weigh more heavily on a man than a bird.

– Coco Chanel

Ova problematika, na međugeneracijskom nivou, podseća na priču o cirkuskom slonu, koja pripada baštini Zen Budizma kao i niz drugih mudrosti. Takođe se koristi u psihologiji kao vežba za prevazilaženje uverenja koja nas iznova dovode u istu ili sličnu, a za nas nepovoljnu situaciju.

Slon je bio zavezan konopcem za stub još kao mladunče i svaki pokušaj da se oslobodi je rezultirao  bolom. S vremenom je odustao i naučio da živi u skučenom prostoru. Iako je odrastao i ojačao, nikada nije ponovno pokušao da se oslobodi jer je verovao da ne može. Sve što je bilo izvan njegovog iskustva činilo mu se nedostižnim. Iako više nije bio nemoćan i okolnosti su se promenile, on je verovao starom iskustvu koje više nije odgovaralo istini.

Poput slona iz priče, ljude njihova uverenja vežu jače od bilo kojih konopaca.

Ono u šta verujete postaje vaša stvarnost. Vaša iskrivljena uverenja zapravo upravljaju ishodima vaših poduhvata. Ako verujete da ste  nesposobni, ishod vaših nastojanja će odgovarati upravo tim uverenjima. Ljudi nesvesno traže dokaze koji potvrđuju istu staru priču, a druge mogućnosti i dostupna rešenja ne primećuju.

Zato se zapitajte zašto želite udaju odnosno ženidbu. Ako želite brak bilo zbog emotivne ili materijalne sigurnosti onda verujete da je nemate. Ako očekujete od nekog drugog da vam obezbedi bilo šta na ovom svetu i oslanjate se na drugog, onda je vaše uverenje da niste sposobni.

A kada verujete da možete da imate i budete sve što želite, to će se i dogoditi i privući ćete ostvarenog partnera kakav jeste i doživećete partnerstvo o kakvom sanjate.

Ljubav  se  ne  reguliše  zakonom  ponude  i  potražnje,  ljubav  je  zakon.

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, podelite ga sa svojim prijateljima na društvenim mrežama i upišite vašu i-mail adresu u polje “subscribe” koje možete naći sa desne strane teksta kako biste prvi saznali novosti sa bloga i stekli prednost na sve usluge koje će uslediti. Takođe, ako imate nekih dodatnih pitanja ili savet kako da vam svoj ugao gledanja učinim pristupačnijim, pišite mi i pratite me na facebook -u, twitter -u, pinterest -u ili instagram -u.

With VioLove.

2 comments

  1. Bravo Viola! Još bih dodala-Uverenja su naši zakoni, koji nam ili pomažu ili škode, izbor je naš!

Leave a Reply to Viola Nešković Cancel Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.