Cveće ostavljam, prava zadržavam

Like Don't move Unlike
 
24

Osmi mart je MEĐUNARODNI DAN ŽENA. Obično se proslavlja darivanjem žena cvećem.

U našem društvu koje je obeleženo patrijarhatom, muškarci bi trebalo da kupe cveće a žene koje ne dobiju cvet da se osećaju loše jer su naučene da to smatraju potvrdom lične vrednosti. Je l’ uviđate paradoks?

Sve je to duboko pogrešno.

Međunarodni dan žena nije datum u vezi sa cvećem, nego u vezi sa politikom.

Proslava Osmog marta je umnogome banalizovana i obesmišljena. To je veoma važan datum u istoriji i ne smemo da zaboravimo šta on zapravo predstavlja.

Osmi mart nije dan koji veliča žensku ulogu supruge, majke i domaćice nego dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

Žena je ljudsko biće u potrazi za vrednostima u svetu vrednosti, svetu čiju je ekonomsku i socijalnu strukturu neophodno poznavati.  Simon de Bovuar (Simone de Beauvoir)

 

Već sada će veliki broj muškaraca koji ovo čita pomisliti: “O ne, još jedna feministkinja” i prevrnuti očima. Na sam pomen, većina populacije pod tim podrazumeva ogorčenu ženu koja mrzi muškarce i pri tom se ne depilira. Ništa tako ekstremno nećete naći na ovom blogu.

Da, ja sam feministkinja. To je još jedan važan termin koji je izgubio svoje pravo značenje i dobio potpuno nezasluženo jedan ružan, pogrdan prizvuk.

Ja volim muškarce. Volim ih toliko da im zajedno sa svim ženama koje me čitaju poklanjam svoje znanje na današnji dan a ništa ne očekujem za uzvrat.

P.S. Cveće već imam, kupila sam ga sebi ispred Futoške pijace za 100 dinara i kao što možete da primetite savršeno mi se uklapa u enterijer.

 „Feminizam nije jedna teorijska perspektiva unutar sociologije, već politički pokret koji nastoji da doprinese oslobođenju žena.“ (Abbott and Wallace)

Zasluge nastanka feminizma i feminističkog političkog delovanja su neprocenjive. Između ostalog, bitno je uticao na razvoj sociologije kao nauke jer se žena više ne posmatra samo očima muškarca nego polazeći iz svoje, ženske perspektive sa iskustvom rodne neravnopravnosti ona ima mogućnost da se aktivno bori za svoja prava i prava žena koje će živeti posle nje.

Naša mišljenja, stavovi i uverenja u vezi sa rodnim identitetima se formiraju u ranom životnom dobu te ih kao odrasli često uzimamo zdravo za gotovo.

Ako imate nedoumice u vezi sa temom ili niste sigurni koji je vaš lični stav, upitajte sebe: Šta ja kao odrasla, formirana osoba sa ličnim iskustvom mislim o ovome…

Da li mislite da žena treba da ima pravo na obrazovanje, pravo na rad, jednaku platu za isti posao kao muškarac i pravo da glasa?

Ako je odgovor potvrdan, vi ste feminista ili feministkinja. Toliko je jednostavno. Niko nikog ne mrzi, ne smatra manje vrednim i što je najvažnije niko nema dlakave noge.

Rodna neravnopravnost je razlika u statusu, moći i prestižu između muškarca i žene.

Patrijarhalno društvo je kreiralo stvarnost u kojoj muškarci imaju pravo na javnu sferu, posao i karijeru a žene isključivo na privatnu, domaćinstvo i porodicu. Muškarcu se kroz istoriju pripisivala racionalnost, individualnost, snaga i prodornost a ženi emotivnost, nevidljivost, anonimnost i prilagodljivost.

Poznajem žene koje su bile uspešnije na fakultetu od svojih muških kolega, koje hrabro grade karijeru, zadržavaju svoje prezime posle udaje i slobodno uživaju u seksu na jednu noć. Nijedna generalizacija nije dobra. Naprosto jer nije istinita.

Dok čitate ovaj tekst, u nekim zemljama sveta žena druge rase ili religije se još bori za osnovna prava.

Zato, žene koje ljutito govore protiv emancipacije, neka preusmere energiju na zahvalnost na mogućnosti da se obrazuju, grade karijeru i budu ekonomski nezavisne. Razumem da ne sanjaju sve žene moje snove i ja to poštujem. Ukoliko ne želite nešto ili ne želite ništa od navedenog, pod uslovom da ste srećne, ja vas bezrezervno podržavam. Činjenica je da danas imamo pravo da odaberemo životni stil kojim ćemo živeti dok je nekad privatna sfera bila jedina mogućnost.

Velika odgovornost je na svakom od nas jer rod iznova kreiramo svakom svojom mišlju i postupkom i to svakoga dana. Šta pod tim mislim?

Polje termin koji se u sociologiji koristi da bi se istakle anatomske i fiziološke razlike koje definišu muško i žensko telo.

Rodje sa druge strane termin koji se odnosi na psihološke, društvene i kulturne razlike između muškaraca i žena.

Razlika između ova dva pojma je veoma velika.

Rodne razlike nisu biološki predodređene, nego su društveno uslovljene i zato nerazumevanje ovih pojmova dovodi do nečega što se zove socijalna nejednakost.

Dete se rađa sa polom a razvija rod. Jednostavno, rod je proizvod društva u kojem živimo. Deca se kroz socijalizaciju formiraju uz poruke koje im mi šaljemo.

Rodna socijalizacija je veoma moćan proces i njene posledice mogu biti jednako štetne za oba pola.

Različit tretman dečaka i devojčica produžava borbu za jednakost svakoga dana.

Rod je odlučujući faktor u kreiranju različitih mogućnosti i životnih šansi koje se pružaju ženama na svakom koraku, od porodice pa do države. Kad to jednom shvatite, sve osobine koje se istorijski pripisuju ženama kao polu gube svoju moć.

Ovo je živi proces, podložan promeni i uticaju. Svaka vaša poruka detetu pravi razliku.

Ja sam imala veliku sreću da me rodi i vaspita feministkinja, jaka i samostalna žena koja me je svojim primerom inspirisala da mogu da ostvarim sve što poželim a da se posao muškarca kojeg odaberem sastoji samo u tome da me voli. Imala sam baku, imam prijateljice i sestre i naučena sam da ih hrabrim, podržavam i štitim. Dodatno, verujem da kao intelektualka snosim odgovornost za razvijanje ženske svesti.

Zapravo, mislim da svaki pojedinac treba da ima svest o tome da njegov način razumevanja i delovanja u vezi sa ovom temom predhodi trenutku kada će postati nečije znanje koje će služiti za bolje iskustvo.

Zahvaljujući ženama koje su mene podigle, ja danas znam da imam slobodu da odaberem kako želim da živim. Verujem da je Simon de Bovuar to imala na umu kada je rekla da se žena ne rađa nego postaje.

Dakle, moderna žena nije muškarača. Ona neguje svoje polne karakteristike jednako kao što razvija snagu volje i integritet.

Uostalom, jesmo li se mi upoznali?

Srećan vam MEĐUNARODNI DAN ŽENA!

With VioLove.

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, podelite ga sa svojim prijateljima na društvenim mrežama i upišite vašu i-mail adresu u polje “subscribe” koje možete naći sa desne strane teksta kako biste prvi saznali novosti sa bloga i stekli prednost na sve usluge koje će uslediti. Takođe, ako imate nekih dodatnih pitanja ili savet kako da vam svoj ugao gledanja učinim pristupačnijim, pišite mi i pratite me na facebook -u, twitter -u, pinterest -u ili instagram -u.

 

2 comments

Leave a Reply to Viola Nešković Cancel Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.